Sveučilište

Sveučilište tradicionalno uživa autonomiju u svom djelovanju od svih oblika izvanjske vlasti, kako državne, tako i od strane vlasnika (osnivača). Prostor sveučilišta je nepovrediv, pa tako državna tijela (kao npr. javna policija) ne mogu uredovati na sveučilištu bez suglasnosti čelnika.

---

Nekoliko riječi o Sveučilištu

U Hrvatskoj sveučilišta spremaju visokokvalificirane stručnjake različitih stupnjeva stručnosti, za rad u proizvodnji ili za znanstveni rad. Sveučilišta se uglavnom organiziraju po teritorijalnom načelu od tri ili više fakulteta ili odjela, ali se fakulteti mogu udruživati i po srodnosti struka, a mogu postojati i samostalno.

Iako je većina hrvatskih sveučilišta osnovana tek nedavno njihov se razvoj kroz povijest može pratiti od srednjeg vijeka. Prvo osnovano sveučilište na prostoru današnje Hrvatske bilo je Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina), koje je od svog osnutka 1396. godine djelovalo do 1807. godine. Od tada su u Zadru djelovale ustanove visokog školstva do osnivanja obnovljenog Sveučilišta u Zadru 2002. godine.

Najstarije sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i jedno od najstarijih u Europi je Sveučilište u Zagrebu (Universitas Studiorum Zagrabiensis). Njegova povijest počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenog 1671. godine. Sveučilište u Zagrebu osnovao je 1874. austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I.

Tek nakon sto godina, točnije 17. svibnja 1973. osnovano je Sveučilište u Rijeci (Universitas Studiorum Fluminensis), a godinu dana kasnije, 15. lipnja 1974 i Sveučilište u Splitu (Universitas Studiorum Spalatensis). Godine 1975. osnovano je u Osijeku Sveučilište J. J. Strossmayera.

U prvom desetljeću 21. stoljeća pored obnavljanje rada Sveučilišta u Zadru, osnovani su Sveučilište u Dubrovniku (Universitas Studiorum Ragusina) (1. listopada 2003.), Hrvatsko katoličko sveučilište (3. lipnja 2006.), te Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (29. rujna 2006).

Trenutno u Hrvatskoj djeluju sedam Sveučilišta;

---

Tradicija je u novije doba na kušnji. Osim udaljavanja od srednjovjekovne simbolike, preispituje se autonomija i eksperimentira sa menađerima na čelu sveučilišta. U duhu demokracije preispituju se poludemokratsko ustrojstvo i stručnost sveučilišta, a s druge strane često im se nameću općeprihvaćene ideje u društvu gušeći im slobodu misli. Nerijetko se odvaja nastava od znanstvenog rada, čime se sveučilišta pretvaraju u srednje škole.

Definicija Sveučilišta Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija je koja provodi visoko obrazovanje. Temelji se na nedjeljivosti visokog obrazovanja i znanstvenog, odnosno umjetničkog rada. U modernim zemljama sveučilišta spremaju visokokvalificirane stručnjake, daju studentima specijalna teorijska i praktična znanja, uvede ih u metode znanstvenog rada te su jedina ovlaštena davati akademske nazive. Radi toga predstavljaju važan čimbenik u ekonomskom, kulturnom, društvenom, gospodarskom, znanstvenom i umjetničkom razvoju. Tradicionalno uživaju autonomiju, što je garancija istraživačke slobode i slobode misli.
Razine obrazovanja u inozemstvu Educational stage Primary education Primary school . Elementary school Intermediate education Middle school Secondary education Grammar school . High school . Secondary school . Upper school . University-preparatory school . Public school (UK) . Gymnasium Tertiary education Vocational school . College . Community college . Upper division college . University
Webometrics ranking of world Universities webometrics chart Od 2004 “Webometrics ranking of world universities” nudi informacije o više od 6.000 sveučilišta rangiranih prema pokazateljima mjerenja Web prisutnosti i utjecaja (link vidljivosti).