Bok svima!
I dok Internet preplavljuje snimka nadahnutog govora onog tipa, Spartaka, ispred okupljališta Bilderberga u Španjolskoj, dok „euroskeptik“ i mlada „nada“ britanske politike, David Cameron (potomak četiri kralja, koji dolazi iz bankarske obitelji, a njegova supruga pripada obitelji koja je Windsorima nekad davno prodala zemljište na kojem je izgrađena Buckinghamska palača) kao da prepisuje tvrdnje iz govora hrvatske vlade o smanjivanju radničkih prava s dodacima poput ukidanja dječjih dodataka i sl, dok se nafta i dalje izljeva u Meksički zaljev, drugim riječima – dok shit i dalje happens, ipak se i dalje događaju neobične pojave.
Koje mogu imati neke veze sa svijetom kakav je danas, a i ne moraju.
Svi već znamo za slavne piktograme u usjevima koji se pojavljuju od proljeća do jeseni na raznim mjestima u svijetu, a najviše, naravno, u Wiltshireu u Engleskoj. Kad se odvoji signal od šuma (šum su brojni falsifikati), ostaje zagonetkom……pa, skoro sve vezano uz njih. Jesu li tek ukras ili su neka poruka? Ako su poruka, tko je komunikator, što je sadržaj poruke, kome je namijenjena? Štoviše, piktogrami ne nastaju samo u usjevima, već i na ledu, snijegu, pa čak i – svjetlosti.
Nedavno sam pročitao neka razmišljanja na tu temu. Kao što je nekima možda poznato, već neko vrijeme imam prste u izboru knjiga biblioteke Obelisk izdavačke kuće AGM. Namjera mi je izabrati najbolje knjige iz svakog od brojnih područja iz graničnih područja ljudskog znanja. Iz toga logično slijedi da je uglavnom riječ o stranima autorima, ali prije ili kasnije se posreći i na domaćem terenu, kao što je slučaj s knjigom „Krugovi nove budućnosti“ dr. sc. Stjepana Gjurineka.
Razmišljajući o svim tim neobične piktogramima koji na nastaju neobičnim mjestima i, na temelju njihovih osobina razmatrajući njihov smisao, Gjurinek se dotaknuo i jednog ne toliko zamjećenog, ali ipak skroz neobičnog fenomena – svjetlosnih piktograma na pročeljima zgrada
Denver
PRVE POJAVE
Sve je počelo tijekom 1990-tih, kad su diljem europskih i sjevernoameričkih gradova zamijećeni urbani svjetlosni piktogrami. U njih se ubrajaju svjetlosni krugovi i svjetlosni križevi. Prve pojave ovih piktograma zabilježene su 1997. godine, medij njihove pojave u pravilu su pročelja urbanih stambenih građevina, a galerija snimaka svjetlosnih piktograma svake godine se uvećava za najmanje više desetaka novih pojava.
Isprva se misterij pokušao objasniti kao refleksija sunčeva svjetla u posebnim uvjetima. No, stvar nije baš tako jednostavna. Dr. sc. Stjepan Gjurinek u knjizi „Krugovi nove budućnosti“ piše da se te svjetlosne pojave zamjećuju na pročeljima stambenih građevina, a da ih nema na pročeljima drugih zgrada u kojima su kompanije, banke ili osiguravajuća društva. U pravilu je riječ o stambenim građevinama gdje vrvi sa životom te možda između toga postoji neka suvislu vezu, na prvi pogled još uvijek nejasna. Ta veza ide čak tako daleko da se intezitet svjetla i nijanse svjetla često mijenjaju u odnosu na „prepoznati mentalno-duhovni profil žitelja koji tu žive”, ukazuje Gjurinek. Treba naglasiti da su te pojave zapažene isključivo u gradovima. Smatra da se tajanstveni autori tih glifova, koje dr. Gjurinek – u nedostatku više informacija, a na temelju neobičnih svjetlosnih pojava kod agriglifova – naziva „inteligentnim svjetlosnim komunikatorom“, na taj način obraćaju onom dijelu zapadne hemisfere gdje stanovništvo većinom živi u gradovima. U tom slučaju oni bi bili parnjak piktogramima u usjevima, koji ne mogu doprijeti do gradskog stanovništva, osim putem novina, televizije ili interneta.
Denver
Već je rečeno, pojavljuju se dvije odvojene inačice svjetlosnih piktograma. Prva su varijacije znakova koje bi se moglo nazvati svjetlosnim krugovima, dok drugu predstavljaju svjetlosni glifovi koji u sebi sadrže svjetlosne križeve. Svjetlosni se križevi u pravilu pronalaze na mliječnim prozorskim staklima. Doista je začuđujuća pojava vidjeti staklo iz kojeg svijetli fokusirana sliku u obliku križa. Drži se da je prvo pojavljivanje svjetlosnih križeva – koji se u pravilu pojavljuju na mliječnom prozorskom staklu – zabilježeno 1988. godine u predgrađu Los Angelesa. Stanovnici prolaznici izvijestili su da vide križ koji svijetli kroz prozor jednog stana. Otada su se u velikom broju pojavili na prozorima privatnih kuća, bolnica i crkava, a najbolje su vidljivi noću.
Edmonton, Alberta, Kanada,2001
ISTRAŽIVANJE NA NIZOZEMSKOM FAKULTETU
U prethodnim povremenim susretima znanstvenika s fenomenom svjetlosnih križeva, ili preciznije u kratkim komentarima znanstvenika koji su došli kritički pregledati prozore na kojima su se oni pojavili, navodilo se da je ta pojava svjetlosnih križeva rezultat posebne strukture stakla, ili nestandardnih atmosferskih ujecaja, ili nakupine prljavštine na staklu. Tako je to bilo sve do 1998. godine kad se na nizozemskom tehničkom fakultetu DELFT u okviru projekta istraživanja svjetlosnih krugova nije pojavilo znanstveno izvješće utemeljeno na eksperimentalnom istraživanju.
U laboratorijskom istraživanju znanstvenici su provodili pokuse nad komadom stakla iz kanadske crkve u kojem je bio jasno vidljiv mali crveni križ. Istraživači su precizno odredili cilj istraživanja: »Naš cilj nije bio odrediti uzrok iznenadne promjene u prozorima nego otkriti na koji način staklo može proizvesti tako neobičan uzorak«. Napisano je i verificirano nekoliko računalnih programa koji simuliraju refrakcijski uzorak, odnosno način na koji se svjetlo lomi kad prolazi kroz preprogramirani trodimenzionalni objekt. Istraživanje je dovelo do znanstvenog izvješća od 110 stranica u kojem se pokazalo da postoji indeks loma pri kojem nastaje svjetlosni križ. To je bitna promjena u odnosu na standardnu vrijednost indeksa loma svjetla. Naime, fokusiranje slike križa uzrokovala je promjena indeksa loma površine stakla točno na vrijednost 1,561. Samo uz tu vrijednost indeksa loma – što su istraživači bez teškoća eksperimentalno ponavljali – dolazi do pojave svjetlosnog križa.
Hallein, Austrija
Ovaj je podatak nametnuo pitanje: što se dogodilo sa staklom da dođe do takvog indeksa loma? Moguće je domisliti se tri odgovora. Prva je mogućnost da je netko pomno i dugo, sa stalnim mikroskopiranjem, to staklo brusio, polirao, mikroskopski promatrao i nakon krajnje teško definiranog vremena doveo staklo na određenom dijelu do toga da indeks loma sunčevog svjetla bude 1,561. Taj bi posao bio vrlo težak i mučan, a pitanje jest je li uopće praktički izvediv.
Druga je mogućnost da netko zna kako manipulirati kristalnom rešetkom staklom. To se može samo teoretski naslutiti, ali ne postoje primjenljiva znanja za mijenjanje kristalne strukture rešetke i vjerojatno ih neće biti još desetljećima. Treća opciju predstavlja mogućnost da netko ili nešto poznaje fiziku čvrstog stanja na takvoj razini da je sposoban provesti molekularno programiranje stakla kako bi se dobio željeni rezultat loma svjetla i fokusiranja svjetlosnoga križa.
Ovaj posljednji odgovor stvara još više pitanja. Tko bi bio autor svjetlosnih glifova? Zašto bi to radio? Je li riječ o nekoj civilizacijskoj poruci koju treba dešifrirati, možda vezanoj uz neprirodni život u gradovima? Je li riječ o poticanju našeg mentalnog sustava da počne razmišljati o multidimenzionalosti svemira i života u njemu? Može se reći i slijedeće, piše Gjurinek: kad bismo poznavali način kako manipulirati svjetlosnom rešetkom u staklu ili čak molekularnim programiranjem, kao civilizacija riješili bismo se silnih problema. Za početak, ne bi više bilo potrebe za otpadima i spalionicama jer bismo to smeće molekularnim programiranjem mogli jednostavno promijieniti u nešto drugo, a moguće je domisliti se i svakojaki drugim korisnim upotrebama takve tehnologije.
Split, 2007
Unutar svjetlosnih piktograma pronalaze se uzorci u obliku slova X i Y te broja 8, a pronađeni su i oblici koji podsjećaju na simbol „cvijeta života“ – vesica pisces. Kao i kod agriglifova (piktograma u poljima), fenomen ima stanovitu akceleraciju. Posljednjih godina uzorci postaje složeniji, što podsjeća na razvoj agriglifova koji, u odnosu na prvo razdoblje jednostavnih kružnih ili prstenastih oblika, postaju sve kompleksniji i raznolikiji. Također je tijekom vremena uočeno iznenađujuće obogaćenje kolorističkih nijansi svjetlosnog odraza pozadine svjetlosnih piktograma kao i samih piktograma. Neke od inačica jarko su zračile kao cjelina neobičnim nijansama svjetlosti, a u neki slučajevima čak je dolazilo do multiplikacije ili umnožavanje istog piktograma na više pročelja u istoj ulici ili trgu.
STVARANJE FOKUSIRANE SLIKE
Kod fenomena svjetlosnih krugova nije riječ o svjetlosnom odrazu, kako bi se u prvi trenutak pomisliloo, nego o procesu stvaranja fokusirane slike. Ako bi se htjelo proizvesti bilo kakvu fokusiranu sliku na ravnom prozorskom staklu, na njemu bi trebalo stvoriti uvjete zakrivljenosti istovjetne onima kod leće. Ploha ravnog prozorskog stakla mora postati konveksno ili konkavno zakrivljena barem nekoliko milimetara. Dakako, riječ je o nestabilnim uvjetima za ravno staklo, kod kojih postoji visok rizik da će ono mrežno popucati. Ako ravno staklo i izdrži takvu ekstremnu deformaciju ostaje dodatni problem, a to je nedovoljna ravnoća same staklene plohe. Ono u stvari nikad nije idealno ravno staklo. Tijekom proizvodnje ove vrste stakla, postupcima izlijevanja staklene mase, valjanja i skrutnjivanja, dobiva se ravno staklo, koje je zapravo uvijek blago valovito. To nije ni pravilna ni ravnomjerna valovitost nego je ravno staklo zbog tih tehnoloških razloga uvijek nasumično valovito, što onda eliminira svaku mogućnost stvaranja fokusirane slike. Uz to priroda Sunčeva svjetla ne podržava stvaranje fokusirane slike. Koherentna duljina Sunčeva svjetla je svega 1,0 μm (mikrometar), tako da u našim realnim udaljenostima ne postoji nikakva mogućnost da se ono reflektira bez velikog zamućenja.
Zagreb, Smičiklasova
Pitanje jest i zašto se svjetlosni piktogrami – ako je to prirodna pojava refleksije prethodno fokusiranog sunčeva svjetla – nisu pojavljivali prije 20, 30 ili 50 godina na sličnim ili čak identičnim pročeljima iz tog doba? Kako to da se uobičajeni dugogodišnji difuzni odraz svjetla s prozorskih stakala odjednom promijeni u skladni geometrijski lik koji, da stvar bude krajnje zamršena, »živi« petnaestak minuta ili se redovito pojavljuje godinama? Je li to nasumična igra ili neprepoznata poruka jedinim stvorenjima na Zemlji koja znadu izrađivati staklo i građevine?
I čitamo li se opet?
Čitamo!
Los Angeles, 1998
Kranj, Slovenija
Bjelovar
Freiburg
Razni njemački gradovi:
Krešimir Mišak
Povezani članci:
studenti.hr
Loading ...
